Kako se sve životinje mogu kretati? | Bičevima i trepetljikama, ameboidno, radom mišićnog sustava |
Tko određuje oblik stanice? | Citoskelet |
Koji tipovi filamenata čine citoskelet? | Mikrofilamenti (aktin), mikrotubuli, intermedijarni filamenti (keratin) |
Koji je filament zaslužen za transport u stanici? | Mikrotubuli |
Koje kontraktilne bjelančevine sudjeluju u ameboidnom kretanju? | Aktin i miozin |
Od čega su izgrađene stijenke i krakovi mikrotubula? | Od bjelančevina tubulina, a krakovi od dineina |
Koja je morafološka jedinica mišića? | Mišićno vlakno |
Čega ima puno u sarkoplazmi? | MItohondrija |
Koje su funkcije najjednostavnijih oblika mišićnih stanica? | Bazalni dio stanice ima kontraktilnu, a vršni epitelnu funkciju |
Koji mišići skupa s hidroskeletom tvore mišićni sustav beskralježnjaka? | Glatki mišići |
Koji mišići mogu biti dulje kontrahirani i troše manje energije? | Glatki mišići |
Kakvu građu ima mišićno vlakno? | Sincitijalnu građu |
Iz čega nastaje mišićno vlakno? | Iz mioblasta |
Od čega su građeni deblji filamenti? | Od miozina |
Kako se nazivaju svijetle poprečne pruge? | Izotropne pruge |
Čime je okruženo svako živčano vlakno? | Električki polariziranom membranom |
Za što se veže ion kalcija? | Za regulatorni protein troponin |
Koji je primjer antagonističkih mišića? | Fleksori i ekstenzori |
Koji su skeletni mišići kralježnjaka? | Tetanički i tonički mišići |
Za što su prilagođeni tetanički mišići? | Za brzo reagiranje kratkog trajanja |
Za što su prilagođeni tonički mišići? | Za sporije reagiranje i duže kontrakcije |
Koji mišići imaju više mitohondrija? | Tonički |
Kako se dijele neuroni? | Na senzorne, motoričke i interneurone |
Nabroji dijelove živčane stanice? | Dendritno područje, akson i tijelo |
Koji dio živčanog sustava odvodi impulse? | Aksoni |
Što se nalazi između aksona i Schwanove stanice? | Mijelinska ovojnica |
Kakva je membrana neurona koji ne provodi impuls? | Polarizirana |
Koliko iznosi membranski potencijal mirovanja? | Oko -70mV |
Tko razgrađuje acetilkollin? | Enzim koliesteraza |
S koje strane se nalazi živčani sustav beskralježnjaka? | S trbušne strane |
S koje strane se nalazi živčani sustav kod svitkovaca? | S leđne strane |
Kod kojih se organizama prvi put javlja mozak? | Kod člankonožaca |
Čime je obavijen čitav SŽS? | Meningama |
Od kud do kud trbušni korijen provodi podražaj? | Od mozga do periferije tijela |
Kako se još nazivaju periferni živci? | Cerebrospinalni |
Koliko spinalnih živaca ima žaba? | 10 |
Što se razlikuje na osjetnim stanicama? | Receptor i stanica |
Tko sve sudjeluje u izgradnji osjetila kod mnogostaničnih životinja? | Epitelnoosjetne stanice i živčanoosjetne stanice |
Kako se dijele osjetila s obzirom na njihov položaj u organizmu i izvoru podražaja? | Egzoreceptori i proprioreceptori |
Kako se osjetila dijele s obzirom na osnovne vrste podražaja? | Kemo, mehano, termo i fotoreceptore |
Što u kralježnjaka služi za primanje osjeta? | Osjetilna tjelešca i slobodni živčani završeci |
Koje se osjetne stanice nalaze na bočnoj pruzi? | Neuromasti |
Što čine statički i slušni organ? | Statoaukustični aparat |
Koji je statoaukustični aparat kod beskralježnjaka? | Statociste |
Na koja se dva dijela dijeli labirintni organ? | Na sacculus i uticulus |
Što kralježnjaci koriste za slušni organ? | Lagenu |
Kod koga se prvi put javlja vanjsko uho? | Kod ptica |
Koja su tjelešca čovjeka za toplo, a koja za hladno? | Ruffinijeva i Krauseova |
Gdje se obično nalaze kemoreceptori kod člankonožaca? | Na antenama |
Kako se nazivaju osjetila za okus? | Gustoreceptori |
Kako se nazivaju osjetila za njuh? | Striboreceptori |
Kako se nazivaju organeli za primanje svjetlosnih podražaja kod bičaša? | Stigma |
Kako se naziva stanje kad se kožni epitel odvoji od osjetnog? | Mjehurasto oko |
Što tvori vidni epitel? | Pigmentne i osjetilne stanice sa štapićem koji je osjetljiv na svjetlosne podržaje |