Zašto je napravljen NAT? | NAT je napravljen da štedi javne adrese na način da se privatne adrese prevode u javne prema potrebi |
Na kojem sloju OSI modela radi NAT? | Radi na transportnom sloju |
Kada se adrese prevode? | Unutar lokalne mreže upotrebljavaju se privatne adrese, a u točki gdje lokalna mreža izlazi na javnu adrese se prevode |
Što je NAT? | Prevođenje IP adresa iz privatnih u javne |
Kakva je implementacija NAT-a? | Implementacija je uobičajeno softverski (obično instalacija na
routeru) |
Vrste NAT-a? | Statički, dinamički, preopterećeni |
Statički NAT? | Preslikava javnu IP adresu u privatni IP adresu jedan na jedan |
Kada je koristan statički NAT? | Kad uređaj mora biti dostupan izvana pa se koristi za
poslužitelje koji trebaju biti javno dostupni i ne mogu mijenjati IP adresu |
Unosi li statički NAT sigurnost u mrežu? | Ne unosi sigurnost u mrežu jer je i dalje svako računalo dostupno s
javnom IP adresom |
Dinamički NAT? | Preslikava privatnu IP adresu u javnu adresu iz definiranog skupa javnih adresa |
Kako se definira dinamički NAT? | Definira se pool adresa za preslikavanje
Privatna IP adresa računala koje pristupa internetu preslikat će se u
prvu slobodnu javnu IP adresa iz pool-a
Nakon što jedno računalo prekine konekciju, njegova javna IP adresa ponovno postaje slobodna i može biti dodijeljena nekom drugom računalu |
Preopterećeni NAT? | Preslikava više privatnih IP adresu u istu javnu IP adresu
Konekcije se razlikuju po portovima (priključne točke za svaku vezu)
Naziva se još i PAT (Port Address Translation) |
Primjeri poznatih portova preopterećenog NAT-a? | FTP (21) – File Transfer Protocol – koristi se za premještanje datoteka s jednog hosta na drugi
Telnet (23) – TELephone NETwork – koristi se za uspostavljanje
komunikacijskog kanala između 2 umrežena računala
SMTP (25) – Simple Mail Transfer Protocol – za prijenos elektroničke pošte na Internetu
HTTP (80) – Hyper Text Transfer Protocol – koristi se za objavljivanje i prezentaciju HTML dokumenata |